Životni vijek stanovništva razvijenih zemalja sve je duži. Početkom prošlog stoljeća ljudi su prosječno živjeli 40-ak godina, sredinom stoljeća 60-ak godina, dok je očekivani životni vijek rođenih u zadnjoj dekadi prošlog stoljeća 80 godina za žene i 75 godina za muškarce. Što je s generacijom djece koja se upravo rađa? Ako isključimo moguće prirodne katastrofe, dugovječnost je njihova budućnost s očekivanim trajanjem života oko sto godina.

Najbolji pokazatelj starenja populacije u cijelosti je i podatak iz SAD-a. Naime, 14% državnog proračuna namijenjenog zdravstvu usmjerava se na probleme starije populacije (gerijatriju). Godine 2025. petinu zemlje činit će stanovništvo starije od 65 godina, s dvije osobe starije od 65 u odnosu na jednu osobu mlađu od 20 godina. Produženjem produktivnog života za samo jednu godinu, u prvom redu prevencijom i poboljšanjem zdravstvenog stanja populacije, državni statističari u SAD-u procjenjuju uštedu od 1 do 3 milijarde dolara na godišnjem nivou.

Ako se zapitamo zbog čega živimo sve dulje, a uzimajući u obzir činjenice, možemo odgovoriti da dugovječnost dugujemo općem poboljšanju sanitarnih uvjeta na svim nivoima, velikom smanjenju perinatalnog morbiditeta, učinkovitosti antibiotika u liječenju infektivnih bolesti, što je bio glavni uzrok smrtnosti, napretku kirurgije, kao i razvoju novih lijekova. Glavni uzroci smrti u prvoj polovici XX. stoljeća bile su zarazne bolesti i razne degenerativne i tumorske malformacije koje nije mogla riješiti tehnički slabo razvijena kirurgija. Danas su uzroci smrti povezani u prvom redu s kardiovaskularnim problemima, od kojih su neki genetskog podrijetla, no ipak ih je većina povezana s načinom života i prehrambenim navikama. Upravo iz tog razloga mnoge bolesti i zdravstveni poremećaji se mogu prevenirati. Glavni problemi javnog zdravstva razvijenih zemalja su maligna oboljenja i degenerativne bolesti (npr.Parkinson-ova i Alzheimer-ova bolest) koje su prije imale malen utjecaj na javnozdravstvena zbivanja iz jednostavnog razloga što su ljudi umirali od drugih bolesti prije nego što su se ove manifestirale.

Proučavanje biološkog procesa starenja i mogućnosti utjecaja na te mehanizme u cilju poboljšanja kvalitete života, s medicinskog stajališta (ali i ekonomskog i socijalnog) je više nego opravdano te bi trebalo biti jedno od prioritetnih tema našeg zdravstva.