Na temelju upravo navedenih činjenica moguće je zaključiti da starenje populacije u cjelini ima odjeka na zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom polju. Sa socijalnog i ekonomskog gledišta moguće je predvidjeti da će briga za treću životnu dob iscrpiti potencijale civilnog sistema kao i mogućnosti većine obitelji na privatnoj razini. Iz tog razloga, vlade razvijenih zemalja nastoje uvjeriti osiguravajuća društva da ponude odgovarajuće police osiguranja.

Ostavit ćemo na stranu socijalne i ekonomske teme, i usredotočiti ćemo se na medicinske aspekte.

Kao posljedica starenja stanovništva je i pojava medicine (medicina protiv starenja) i to u prvom redu na teritoriju SAD-a. Kao i uvijek, s nekoliko godina zakašnjenja, ova tema pojavila se i u našoj zemlji.

O ovom pitanju, kao i mnogim drugim novostima koje stižu iz Amerike, postoje različita mišljenja. Jedna struja znanstvenika i zdravstvenih djelatnika predlaže medicinu protiv starenja kao novu specijalizaciju medicine, dok je drugi smatraju modom, a treći čistim komercijalnim proizvodom. Struja, kojoj i mi pripadamo, medicinu smatra novim fokusom klasične preventivne medicine. Cilj ovog teksta je pobliže objasniti procese starenja kako bismo i u ovom slučaju potvrdili važnost prevencije.

Gerijatrija i medicina protiv starenja

Prije svega, potrebno je vrlo jasno razlučiti da medicina protiv starenja nije gerijatrija.
Gerijatrija je specijalna grana medicine koja za cilj ima brigu o starijima, tretira njihove patologije i nastoji ublažiti njihove fizičke i psihičke boli. Grupa na koju je usmjerena gerijatrija su osobe iznad 65, 75 godina.

Cilj medicine protiv starenja je odvojiti kronološku dob od biološke dobi, nastojeći usporiti ovu posljednju u odnosu na onu prvu. Kronološka dob je ona koja je na našoj osobnoj iskaznici, fiksna je i ničim je ne možemo promijeniti. Biološka dob je dob naših arterija, kostiju i mišića, endokrinih žlijezda, živčanog sustava, imunološkog sustava, motoričkih sposobnosti, intelektualnih sposobnosti, itd., koje se mogu odvojiti od kronološke dobi u oba smjera.

Očigledno svi poznajemo osobe koje su , tj. one čija biološka dob ide ispred one kronološke, kao i one osobe koje , te ih pitamo <Što radiš da izgledaš tako mlado?>. Očigledno je da kod potonjih biološka dob zaostaje za kronološkom.

Iz ove činjenice proizlazi jedna od mogućih definicija medicine protiv starenja, kao ima za cilj usporiti evoluciju biološke dobi svake osobe>. Grupa na koju je usmjerena su osobe u zlatnim, zrelim godinama (iznad 40. godine). medicina je usmjerena na potpuno drukčiju grupu od gerijatrije, koja je kako smo spomenuli, usmjerena na populaciju iznad 65, odnosno 70 godina.

Gerijatrija je dakle, medicina koja liječi i olakšava, dok je medicina protiv starenja preventivna medicina.

Medicina protiv starenja nije tako daleko od onog o čemu je još u II. stoljeću govorio Galen. Njegova misao je bila da na zdravlje utječu . Prirodni su elementi tijela, raspoloženja, te psihe, koji međusobnim djelovanjem i poremećajima u odnosima uvjetuju bolest. S druge su strane neprirodni elementi, koji mogu utjecati na tijelo i na zdravlje, a to su:

1. Zrak i okoliš
2. Hrana i piće
3. Rad i odmor
4. San i nesanica
5. Sekrecije i ekskrecija
6. Kretanje i stanje duha

Na kraju izlaganja vidjeti ćemo da nas je već Galen, prije gotovo dva tisućljeća, na izvjestan način usmjerio kuda krenuti u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja i to upravo na područje koje danas nazivamo medicinom protiv starenja.