Danas u svijetu  oko 46% stanovništva pati od jedne ili više oblika kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti kardiovaskularnog sustava, zloćudni tumori, diabetesa tip2, pretilosi, bolesti respiratornog sustava, neurološka oboljenja ...), a oko 60% ih umire od njih. Vodeći svjetski zdravstveni istraživački centri uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su se udružili u globalnu organizaciju (GACD) sa ciljem sustavnog rješavanja ovih vrsta oboljenja koja poprimaju epidemiološke razmjere.

Predviđanja su da  će u idućem desetljeću oko 388 milijuna ljudi  prijevremeno umrijeti  od neke vrste kroničnih nezaraznih bolesti ako nastave dosadašnjim  načinom života(slaba ili nikakva fizička aktivnost, nepravilna prehrana, pretjerana konzumacija cigareta i alkohola...)

Kada razmišljamo o stilu života koji doprinosi našoj dugovječnost  u  različitoj populističkoj i stručnoj literaturi nailazimo na termin mediteranske prehrane i životnih navika ljudi koji žive u tom području. Iako su zemlje tog podneblja različite u kulturološkim, etničkim i religioznim korjenima kao i ekonomskom i gospodarskom razvoju zajedničke su im prehrambene navike (izbor svježih i sezonskih namirnica sa naglaskom na cjelovitim žitaricama, voću, povrću, orašastim plodovima, sjemenkama, leguminozama, maslinovom ulju i začiniskom bilju, postupcima pripreme obroka i načinu konzumacije obroka).

Zadnjih šezdesetak godina intezivno se proučava utjecaj mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje. Epidemiološke i metaboličke studije su potvrdile hipoteze o utjecaju mediteranske prehrane na smanjenje kroničnih nezaraznih oboljenja.

Prije otprilike pedesetak godina znanstvenik Ancel Benjamin Keys i suradnici su zapazili da u mediteranskom području ljudi rijetko oboljevaju od kardiovaskularnih oboljenja usprkos povećanom sadržaju masnoća u svakodnevnoj prehrani. Mononezasićene i polinezasićene masne kiseline smanjuju, dok trans masne kiseline(koje su jako malo zastupljene u mediteranskoj prehrani) potiču  razvoj koronarnih oboljenja.Ova spoznaja ukomponirana sa prehranom bogatom povrćem, voćem, cijelovitim žitaricama, sjemenkama, orašastim plodovima, fizičkom aktivnošču i umjerenim konzumacijom vina za 80% smanjuje mogućnosti razvoja koronarnih oboljenja, za 70% mogućnost infarkta miokarda i za 90% razvoj diabetesa tip 2.

U jednoj od studija praćen je utjecaj maslinovog ulja na ekspresiju gena mononuklearnih stanica periferne krvi koje igraju krucijalnu ulogu u nastanku i razvoju ateroskleroze. Nakon trotjedne konzumacije maslinovog ulja u količinama karakterističnim za mediteransku prehranu uočeno je značajno smanjenje ekspresije gena i mogućnost razvoja ateroskleroze.

U časopisu "European Journal of Clinical Nutrition" ove godine je predstavljena trogodišnja studija o utjecaju mediteranske prehrane na ukupni antioksidatvni kapacitet plazme i smanjenje težine kod populacije sa predispozicijama kardiovaskularnih oboljenja. Mediteranska prehrana u kojoj se kao glavni izvor masnoća koristi hladno prešano djevičansko maslinovo ulje povećava antioksidativni kapacitet plazme i vidljiv je gubitak na težini ispitanika.

Neurolog Nikolaos Scarmeas, je u svojoj studiji iz 2006.godine utvrdio povezanost mediteranske prehrane sa smanjenom mogućnošću razvoja Alzheimerove bolesti. Pratio je grupu od 2258 starijih osoba različitih etničkih skupina u New Yorku kroz četiri godine i  došao do zaključka da je mogućnost razvoja demencije i Alzheimerove bolesti smajena za 40% kod ljudi čija su prehrambene navike najsličnije mediteranskoj prehrani. Njegova najnovija studija o povezano pehrane i neuroloških oboljenja nastavlja se u Grčkoj.

Novija studija izdana u listopadu ove godine povezuje mediteransku prehranu sa smanjenom mogučnošću razvoja depresije za 30%.Praćena na uzorku od 10094 zdravih stanovnika Španjolske u razdoblju od oko 4,5 godine ne odgovara na pitanje specifičnog mehanizma koji utječe na smanjenu pojavu depresije vec zaključuje da sinergizam svih komponenata mediteranskog stila života utječe na razultat.

U većini studija korelacija između ekspresije bolesti i prehrane ne vezuje se za pojedinačne mikro i makronutrijente već njihovo zajedničko djelovanje.

Prehrambena piramida mediteranske prehrane

Novija istraživanja  rezultirala su i formiranjem nove prehrambene piramide mediteranske prehrane. Piramide pravilne prehrane su osmislili stručnjaci da bi se čovjeku u svakodnevnoj  prehrani bilo lakše orjentirati u izboru namirnica i zadovoljavanju vlastitih nutritivnih potreba. Današnje prehrambene piramide osim smjernica u prehrani donose i naglasak na potrebi za fizičkom aktivnošću. Oblik piramide je uzet kao najjednostavnija vizualna simulacija u količinskom odabiru namirnica.

Nova prehrambena piramida mediteranske prehrane predstavljena je u studenome 2008. godine kao nadogradnja na prehrambenu piramidu mediteranske prehrane formiranu 1993. godine nakon više od stotinu znanstvenih istraživanja u posljednjih petnaest godina, a osnovne smjernice su joj:

-bazu piramide čine:
cjelovite žitarice
povrće(sezonsko, sviježe ili kuhano)
voće (sezonsko,svježe, kod konzumacije voćnih sokova voditi računa o količini i kaloričnoj vrijednosti)
orašasti plodovi,sjemenke i leguminoze (izvor proteina, vlakana i nezasićenih masnih kiselina)
začini i začinsko bilje (osim  nacionalnog identiteta daju jelu karakteristićan okus i aromu  reducirajući potrebu za dodatkom soli i masnoća prilikom pripreme obroka)
masline i maslinovo ulje(osnovni izvor masti u mediteranskoj prehrani bilo kao plod ili ulje za kuhanje pečenje ili kao začin)

-na drugoj razini piramide su:
riba i morski plodovi koji se trebaju konzumirati minimalno dva puta tjedno (izraženo pozitivno djelovanje na funkciju mozga i reproduktivnih organa)

-na trećoj razini piramide su:
fermentirani mliječni proizvodi (konzumiraju se umjereno)
jaja, izvor visoko vrijednih proteina (preporuka je  maximalno 3-4 jaja tjedno)
bijelo meso do dva puta tjedno

-vrh piramide čine:
crveno meso (krto nekoliko puta mjesečno)
slatkiši(nekoliko puta tjedno u malim porcijama)

U sklopu piramide navodi se i umjereno konzumiranje vina (žene čašu dnevno, a muškarci dvije). Ovaj naputak nije karakterističan za sve mediteranske zemlje zbog religioznih uvjerenja i ne odnosi se na djecu.

Umjerenost, dnevna fizička aktivnost i pravilna hidratacija poznata su pravila zdravih prehrambenih navika, a specifičnost mediteranske prehrane je konzumiranje obroka u opuštenoj atmosferi i društvu.

Paradoksalna je pomisao da iako smo mediteranska zemlja stopa smrtnosti uzrokovana jednim od oblika kroničnih nezaraznih oboljenja (najviše kardiovaskularnih oboljenja) je u porastu. Pravilne prehrambene navike, fizička aktivnost i preventivna dijagnostika saveznici su na putu dugovječnosti. 

Bojana Bakić