Stižu nam hladnija vremena, sve se više povlačimo u kuću, osjećamo manjak energije, nismo oduševljeni bilo kojim oblikom fizičkog napora, viroze nas hvataju, koža nam je suha i opuštena. U razgovoru sa susjedama tužimo se na sve to, a onda posežemo za čajem, vitaminima, medom, a koži priuštimo kremu sa koenzimom 10 jer su nas tako naučile televizijske reklame.

Ne vjerujem da postoji osoba koja neće prepoznati dobru staru pjesmu: Sve je lako kad si mlad, svako odijelo dobro ti stoji, svaka rana manje boli. i koja bar neće otpjevati koji stih i sa uzdahom se sjetiti i reći: "Da, da sve je lako kad si mlad. Eh, da mi je koja godinica manje."

Dolaskom vrućih dana, sve je veća potreba organizma za tekućinom. Problema ne bi bilo kada bi se unosila voda ili prirodno cijeđeni sokovi, međutim sve veći je unos koncentriranih sokova i gaziranih pića. Bez obzira na cijenu, potrošnja im svakodnevno raste, a ciljane populacijske skupine su posebno mlađa djeca i adolescenti.
Razlog njihove opasnosti nalazi se u novom krivcu pojave pretilosti - fruktozi.

Povećava mišićnu masu, oštri pamćenje, jača libido, podiže razinu energije... Muškarcima u zrelim godinama ovo zvuči poput čarobne anti-aging formule. Testosteron je moćan hormon, ali i s njim je potreban oprez.

Terapija testosteronom je godinama korištena u terapiji hipogonadizma (abnormalno niska razina testosterona), a odnedavno se propisuje i zdravim muškarcima u cilju održavanja optimalne razine testosterona kroz puni životni vijek.

Olovo se nekad koristilo u izradi brodova i skulptura, a danas se s njime susrećemo na svakom koraku te dostupno svima. Putem igračaka, bojica, naši najmlađi su svakodnevno u kontaktu s tim teškim metalom, koji unesen u djetinjstvu ostaje pohranjen cijeli život u kostima.

Prekomjerna tjelesna težina nije bolest za koju možemo reći da smo je kao gripu ili prehladu.  Još uvijek, se ona smatra rezultatom gubitka samokontrole, depresije, nezadovoljstva koje dovodi do traženja sreće u hrani. Porastu težine pogoduje i suvremeni način života u kojem su tjelesna aktivnost i kretanje svedeni na minimum, a prehrana je utemeljena na povećanom unosu rafiniranog bijelog brašna, masne, slane ili slatke hrane, fast food hrane uz smanjeni unos žitarica, mahunarki, crnog brašna, namirnica bogatih balastnim tvarima, voća i povrća.